KOLUMNA: “Mikrobiom”

web_admin 28. Marta 2017.

Piše: Dr. Kanita Dedić

Mikrobiomi ili mikrobiota su svi mikroorganizmi koji žive u nama i na nama kao dio naše normalne (saprofitne) flore. Odmah po rođenju, mikroorganizmi počinju da nas naseljavaju obavljajući mnogo vrlo značajnih uloga u našem životu. Novija istraživanja govore o tome da je broj ćelija mikroorganizama (prvenstveno bakterija) naše normalne flore tri puta veći od ukupnog broja naših ćelija. Samim tim, i genom bakterija je dominantno veći u odnosu na ljudski. Iz tog razloga mikrobiom igra vrlo važnu ulogu u našem organizmu u smislu održavanja zdravlja, sprječavanja nastanka bolesti, pa čak i u liječenju nekih oboljenja. Čuvajući dobre bakterije, mi ustvari čuvamo sebe.

Kako kod planete Zemlje, tako i kod nas, najveći procenat otpada na vodu (oko 70%), a ostalo je čvrsta materija. Isto kao što Zemlju  naseljavaju različite populacije ljudi, sa različitom bojom kože, osobinama, navikama i sl., tako i čovjekovi “stanovnici” između sebe imaju velike razlike. Na primjer, bakterije kože se uveliko razlikuju od bakterija crijeva ili nosa. Svako ima svoj zadatak i najbolje ga obavlja na onom mjestu gdje mu je stanište. Ukoliko bakterije promjene mjesto boravka mogu uzrokovati bolesti, ponekad čak i vrlo ozbiljne. Također, ako se poremeti ravnoteža između njih, čovjek to osjeti na svom zdravlju. Saprofitna flora našeg organizma štiti nas od napada patogenih mikroorganizama, potiče imuni sistem, pomaže u probavi hrane, proizvodi određene vitamine, učestvuje u metabolizmu (i metabolizmu lijekova) itd. Crijeva sadrže najveći broj mikroorganizama. Procjenjuje se da se u našim crijevima nalazi 1.5 kg bakterija iz 150 bakterijskih vrsta. Svaka osoba ima jedinstven crijevni mikrobiom kao otisak prsta. Zbog toga se mikrobiom već počinje koristiti u forenzici. Mikrobiom je trenutno najzanimljivije područje mikrobiologije, ali i medicine uopće i smatra se da će rezultati istraživanja ovog područja uticati na mnoga dosadašnja saznanja.

Svaki pojedinac je dužan da se brine o svom mikrobiomu jer on predstavlja zaseban organ (a takvu funkciju i obavlja). Kožne mikroorganizme je potrebno štititi redovnom higijenom neagresivnim sredstvima i izbjegavati sapune sa posebnim naznakama “antibakterijski”. Crijevni i generalno sluznički mikrobiom štitimo pravilnom, umjerenom, raznovrsnom i izbalansiranom ishranom, te uzimanjem dovoljne količine vode. U ishrani treba da se nalaze prebiotici, namirnice koje služe bakterijama kao hrana (banane, salata, drugo voće i povrće) i probiotici, hrana koja ima dovoljan broj zdravih bakterija (jogurt, kiselo mlijeko, sir, kiseli kupus…). Ukoliko je potrebno popraviti crijevni mikrobiom nakon uzimanja antibiotske terapije, mogu se uzeti i komercijalni pripravci dostupni u apotekama.

(Sažetak predavanja)

Dr. Kanita Dedić

Specijalista medicinske mikrobiologije sa parazitologijom