27 apr Hafiz prof. dr. Rifet Šahinović na 29. Međunarodnom simpoziju pod nazivom Znanost, religija i umjetna inteligencija – etički aspekt – sinergizam, a ne skepticizam

Profesor u Medresi “Reis Džemaludin-ef. Čaušević”, hafiz prof. dr. Rifet Šahinović, učestvovao je na Simpoziju o temi znanosti, religije, etike i umjetne inteligencije u Zagrebu.

Simpozij se održao povodom 38. godišnjice radnog otvorenja Islamskog centra Zagreb, a naučni skupovi tim povodom su dugogodišnja tradicija. Realiziran je u organizaciji Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, Europske akademije nauka i umjetnosti, Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini te Medžlisa Islamske zajednice Zagreb.

Simpozij je okupio istaknute istraživače i autore iz različitih znanstvenih disciplina, posebno u oblastima religije, teologije, humanističkih i društvenih znanosti.

Hafiz prof. dr. Rifet Šahinović govorio je o promijenjenoj strukturi znanja i njenom utjecaju na religiju.

– Zanimljivo je primijetiti da, posmatrajući s kur'anskog aspekta, u jednom trenutku možemo kazati kako je svrha stvaranja čovjeka na Zemlji upravo znanje. Mi imamo kur'ansku dovu „Rabbi zidni ilma“, koju prevodimo kao „Bože, povećaj mi znanje“, ali u širem semantičkom značenju ta bi se dova sasvim prikladno mogla prevesti i kao „Bože, dopusti mi da stalno, cijeli dan, cijeli svoj život, napredujem u znanju“. Posmatrajući s kur'anske tačke gledišta, mogli bismo reći da je znanje genetski usađeno u čovjeku i da je čovjek predodređen da saznaje stvari tokom života na ovome svijetu. Ako uzmemo u obzir takve kur'anske postavke, kao i postavke svih svjetskih religija, možemo se zapitati u čemu je, zapravo, problem danas. Problem je u izmijenjenoj strukturi znanja u savremenom svijetu. Primijetite da se s kur'anskog stajališta kaže da je Uzvišeni Allah podučio čovjeka znanju i imenima stvari – u suštinskom njihovu značenju. To znači da jedino čovjek posjeduje znanje o suštini stvari. Čovjek je sposoban imenovati stvari, ali kroz imenovanje, on prepoznaje njihovu suštinu, strukturu, način upotrebe i slično – naglasio je Šahinović.

Istakao je činjenicu da današnja nauka, uključujući umjetnu inteligenciju, pomaže savremenom čovjeku, ali, ipak, „jedino čovjek prirodno posjeduje sposobnost razumijevanja suštinskih stvari“.