02 jun Mirsad Duratović održao predavanje povodom obilježavanja Dana bijelih traka
Posted at 07:43h
in
Novosti
by Fatima Bajric
Sinoć je u Medresi “Reis Džemaludin-ef. Čaušević” održano predavanje za učenike i učenice povodom obilježavanja Dana bijelih traka. Gost predavač bio je Mirsad Duratović, koji je kroz nadahnuto i emotivno kazivanje govorio o stradanjima u Prijedoru, značaju obilježavanja Dana bijelih traka te potrebi očuvanja kulture sjećanja.
Tokom predavanja upoznao je prisutne sa razmjerama počinjenih zločina, masovnim grobnicama i teškim iskustvima kroz koja su prolazili logoraši i njihove porodice. Posebno snažan utisak ostavio je dio izlaganja u kojem je govorio o tome kako se porodice koje su izgubile svoje najmilije nose s bolom i posljedicama ratnih gubitaka.
Dan bijelih traka obilježava se svake godine u znak sjećanja na 31. maj 1992. godine, kada je krizni štab Prijedora, na čelu sa Srpskom demokratskom strankom (SDS), izdao naredbu kojom je nesrpskom stanovništvu naređeno da u znak raspoznavanja istaknu bijela platna na svoje kuće i stanove a na javnim mjestima na nadlakticama da nose bijele trake.
I nije to bio, kako mnogi mediji navode, ni „početak“ a pogotovo ne „uvod“ u progone, etničko čišćenje, logore, masovna silovanja, ubijanja civila, djece, žena i staraca. U Prijedoru su već 22. maja počeli oružani napadi i granatiranja Hambarina a 24. maja i Kozarca. Prije 31. maja bili su već otvoreni i u funkciji logori Omarska, Keraterm, Trnopolje kao i mnoga mjesta zatočenja nedužnih civila. Do tog datuma oko 20.000 Bošnjaka je već bilo protjerano iz svojih kuća i stanova a više stotina ih ubijeno i zakopano u masovne grobnice. Epilog svega je 3.176 ubijenih civila, među njima 102 djece, 256 žena i djevojčica i 47 članova porodice Duratović.
Svi pokušaji negiranja postojanja bijelih traka gube svoj smisao pred činjenicama da je pred Tribunalom u Hagu, van svake razumne sumnje, potvrđeno u najmanje dva procesa postojanje bijelih traka u Prijedoru, a na šta odbrana optuženih ratnih zločinaca nije imala primjedbe.
Dan bijelih traka nije i ne smije biti samo prijedorska rana. To je opomena cijelom društvu koliko daleko može otići mržnja kada ljudi počnu šutjeti pred nepravdom. Najtužnije je što ni danas, 34 godine kasnije, porodice žrtava još traže kosti svojih najmilijih, a roditelji ubijene djece još nisu dobili spomenik svojoj djeci.
Ali uprkos svemu, Prijedor svake godine pokaže dostojanstvo sjećanja. Ljudi izađu na ulice noseći bijele trake da bi sačuvali istinu. Da imena ubijenih ne nestanu. Da se djeca pamte. Da se zločin nikada ne relativizira, ne zaboravi i ne ponovi.
Predavanju su prisustvovali direktor škole, prof. Zuhdija Handanović pedagogica i profesori, a učenici su tokom cijelog izlaganja pažljivo pratili predavanje, pokazujući veliko interesovanje i poštovanje prema onome što je Mirsad Duratović govorio.

