16 jul Stručno-edukativna ekskurzija u Andaluziju

Nakon uspješno realiziranih ekskurzija tokom ove školske godine za učenike i učenice Cazinske medrese u Tursku (Istanbul), Njemačku (Calw) i Hrvatsku (Rijeka), te više desetina đačkih ekskurzija tokom proteklih školskih godina, početkom jula ove godine Uprava Medrese organizirala je i stručno-edukativnu ekskurziju u Andaluziju (Španija) za sve članove Nastavno-naučnog vijeća naše škole. Cilj ekskurzije bio je stručno-edukativno usavršavanje kroz posjete kulturno-historijskim spomenicima i proširivanje vlastitih horizonata o povijesti i veličini islamske kulture i civilizacije. Pažljivo su odabrane destinacije koje proširuju postojeća saznanja te pružaju edukativna iskustva ali i priliku za buduća istraživanja. Bilo da je riječ o povijesnim lokalitetima, džamijama, muzejima ili prirodnim ljepotama, svaki dan ekskurzije bio je pažljivo osmišljen kako bi se nastavnice i nastavnici inspirirali i proširili svoje horizonte. Najtoplije se zahvaljujemo direktoru Medrese prof. Zuhdiji-ef. Handanoviću i Školskom odboru na svesrdnoj podršci u realizaciji ove dugoočekivane i veoma korisne stručno-edukativne ekskurzije.

Prvog dana ekskurzije obišli smo Kordobu, srednjevjekovnu prijestolnicu islamske Španije te jedno od najljepših zdanja nekadašnje muslimanske Španije – čuvenu Veliku džamiju u Kordobi. Jedan od najpoznatijih elemenata džamije je šuma stupova i lukova, kojih je čak 856, izrađenih od mramora, granita i jaspisa, koji stvaraju gotovo hipnotičnu atmosferu. Pravo remek-djelo unutar džamije su dupli redovi lukova – sa uočljivim crveno-bijelim linijama, okrenutim prema vani koje daju osjećaj kao da se nalazite u palmištu.

Edukativna ekskurzija u srijedu (09.07. o.g.) palati Alhambri u Granadi je na nas ostavila najjači utisak. Najprije su nas očarali prekrasni voćnjaci, vrtovi i brojne vodene površine za ukrašavanje i navodnjavanje palače Generalifea što na arapskom glasi “Džennet al-afia”, što znači džennet-raj. Prema povijesnim zapisima, nasridski vladari sagradili su ovu palaču daleko od glavnog kompleksa kako bi stvorili presliku dženneta unutar tvrđave Alhambra. Zatim su uslijedili obilasci veličanstvene palače Comares, čiji nevjerovatan strop predstavlja remek-djelo maurskih graditelja te zijaret najslavnijem dijelu Alhambre – Lavljem dvorištu. Dvorište je okruženo sa sto dvadeset četiri elegantna stupa iza kojih se nalaze veličanstvene dvorane. Poznata kao jedno od sedam novih svjetskih čuda, palača Alhambra otvara vidike svojim posjetiteljima, koji je opisuju kao palaču iz bajke. Palača fascinira i uvodi musafire u bajkovitu šetnju koja nalikuje 1001 noći.

Posljednjeg dana ekskurzije upriličena je posjeta starom arapskom gradu i suvremenom glavnom gradu autonomne pokrajine Andaluzije – slavnoj Sevilji (ar. Išbilijja). Obilazak grada započeli smo posjetom spektakularnom trgu Plaza de Espana (iz 1929.g.), zatim zadivljujućoj srednjovjekovnoj islamskoj kraljevskoj palači Real Alcazar iz 10. stoljeća te zijaret najpoznatijoj gradskoj znamenitosti – Seviljskoj katedrali sa slavnom Giraldom. Najveća španjolska crkva i jedna od najvećih u svijetu sagrađena je na mjestu tadašnje veličanstvene džamije, a upravo je Giralda najbolji podsjetnik na to, s obzirom na to da se radi o nekadašnjem prekrasnom minaretu.

Uz edukativne sadržaje, posjete stručne prirode, upriličena je posjeta i andaluzijskom gradu Malagi i sadržajima koje nudi sam grad: od zaista lijepe Andaluzijske džamije, prelijepe kopije Velike džamije iz Kordobe do rodne kuće Pabla Picassa, jednog od najvećih umjetnika XX vijeka.

Imali smo priliku hoditi Andaluzijom koja iznjedri brojne učenjake svjetskog glasa koji su dali trajne doprinose obrazovanju, poeziji, umjetnosti, arhitekturi, muzici, slikarstvu, nauci, medicini, matematici, poljoprivredi, astronomiji, inženjerstvu, navigaciji… Sama Kordoba iznjedrila je poznate intelektualce: Ibn Hazma, jednog od najvećih muslimanskih mislilaca, Ibn Rušda/Averoesa – najvećeg filozofa svih vremena, Kurtubija – poznatog mufessira i historičara, Ibn Gulgula, poznatog ljekara i historičara, El-Gazi ibn Kajsa, izvrsnog poznavaoca fikha, hadisa i kur'anskih nauka (učenika imami Malika), Majmonidesa, slavnog židovskog filozofa i liječnika, pjesnika Ibn Zejduna… I brojni drugi najsjajniji intelektualni giganti i učenjaci srednjeg vijeka rođeni su i živjeli u Andaluziji: Ebu Ishak al-Šatibi iz Granade, poznati pravnik i sufija, Abbas ibn Farnas iz Ronde, poznati astronom i fizičar, Abdal-Malik al-Sulami, jedan od najpoznatijih pravnika i poznavalaca hadisa u Andaluziji, Muhammad ibn Haris al-Hašani, Ibn el-Hatib, poznati pjesnik i historičar, Ibn Bejtar, strastveni botaničar koji je nadmašio uobičajena znanja iz Grčke i Rima, Dinavardi, Ibn Badža, lat. Avempace, arapski filozof, matematičar i liječnik iz Zaragoze, Ibn Tufejl, književnik, filozof, teolog, ljekar i vezir, Ibn Zuhr, poznat u Evropi kao Avenzoar, poznati hirurg i farmakolog iz 12. stoljeća, Ebu Kasim al-Zahravi, najpoznatiji muslimanski ljekar i poznati hirurg, Ibn Arebi iz Murcijja na jugoistoku Andaluzije, po mnogima najveći učitelj sufijskog učenja i najblistavije pero islamske duhovnosti i drugi.

Kod svih destinacija i kulturno-historijskih znamenitosti imali smo stručna predavanja vodiča g. Armina Haskića, te profesionalnog vodiča u Alhambri, gđu Esther Agip, inače potomkinju nekadašnjih maurskih muslimana iz Granade. Pored njih, naš dugogodišnji (nedavno penzionisani) profesor historije islama, prof. Ibrahim Redžić, također nam je tokom zijareta držao stručna predavanja ili „časove“ historije islama. Po povratku iz Andaluzije prof. Redžić u svom kratkom rezimeu sa putovanja je kazao: „Islamska misao došla je do evropskog uma preko tri mosta: 1. Preko Sicilije i Južne Italije; 2. Preko Križarskih ratova i 3. Preko Španije. Pet je stoljeća prošlo od pada Granade, progona Maura i crkvene inkvizicije ali ono što je od materijalnih dokaza ostalo o prisustvu osam stoljeća islama i muslimana u Španiji, a posebno u Andaluziji, ostavlja posjetioce bez daha. Ja svoje impresije ne mogu opisati…“

Profesor kiraeta hfz. Suad-ef. Šahinović u svojim dojmovima o Andaluziji nam je kazao: „Skoro pola vijeka u meni je postajala želja da posjetim čarobnu Andaluziju. Meni još ljepši naziv El-Endelus. Kada smo sletili u Malagu u ponedeljak, 07. 07. 2025. u večernjim satima, htio sam da osjetim šarm ove lijepe španjolske pokrajine upravo onako kako su brojni prije mene svojim britkim perima i riječima iskazivali. Nakon što smo se smjestili u hotel, sljedeće jutro sam posjetio lokalni mesdžid ili kako se na španjalskom kaže Masquita. Ulazeći u džamiju ugledah puno onih koji su namaz čekali i upitao sam se: ‘Jesu li ovo potomci davnih andaluzijskih predaka?’, i osjetio sam bliskost sa njima. Bilo je tu onog, kako bi Kur'an kazao: ‘(…) zbog kojih kožom podilazi jeza’. Taj damar duše i nastrehlost kože dugo neću zaboraviti i sa ponosom sam kazao svom rođaku Muniru: ‘Lijep mi je ovaj sabah u zemlji duhovnih predaka.

Profesorica bosanskog jezika i književnosti Sabaheta Kudić u svojim impresijama sa putovanja je istakla: „Spoj različitih kultura, bogata historija, živopisni pejzaži; Alhambra, Mezquita, vrtovi, fontane, maslinici, arabeske urezane u zidove – sve je to Andaluzija i sve to svjedoči o vremenu kada je ovdje cvjetala mudrost, umjetnost i suživot kultura. Svaki izlet i svaki naš korak vodio nas je kroz predjele i gradove koji imaju dušu i koji govore više od ijedne riječi. Uživali smo u unutrašnjosti fascinantne Mezquite, a zatim u šetnji uskim uličicama Kordobe; divili se Granadi i čarobnoj Alhambri, koja izgleda kao da lebdi iznad grada, a na kraju smo posjetili i Sevilju, koja se kreće u ritmu flamenka i miriše na cvijet narandže. Sve doživljeno i viđeno sačuvali smo u sjećanju, ali i na mnogobrojnim fotografijama.“

Profesorica historije i bosanskog jezika i književnosti Izeta Veladžić u svojim dojmovima sa edukativne ekskurzije na kraju je dodala: „Putovanje u Andaluziju ostavilo je na mene nezaboravan dojam. To je krajolik gdje se susreću historija, kultura i prirodna ljepota. Gradovi poput Granade, Sevilje i Kordobe, koje smo posjetili, očarali su me svojom arhitekturom i bogatom prošlošću. Posebno me impresionirala Alhambra – veličanstvena palača iz vremena mavarske vladavine, sa svojim raskošnim vrtovima i ornamentima. Andaluzijski duh osjeća se na svakom koraku – u ritmu flamenka, mirisu tapas specijaliteta i pogledu na beskrajna polja maslina. Ovo putovanje mi je pokazalo koliko je važno upoznavati različite kulture i običaje. Andaluzija mi je ostala u srcu i željela bih joj se jednoga dana ponovo vratiti, ako Bog da.“

Na kraju dodajmo i to da je ova stručno-edukativna ekskurzija za prosvjetne radnike Medrese „Reis Džemaludin-ef. Čaušević“ iz Cazina veoma uspješno organizovana i u potpunosti ispunila svoj edukativni cilj, te članovima NNV-a ove škole proširila te ponudila nova saznanja i iskustva koja trebaju prenositi svojim učenicima i na taj način kod mladih generacija graditi svijest o veličini i značaju islamske kulture i civilizacije na krajnjem zapadu evropskog kontinenta.

Kako se nerijetko sudbina muslimana Endelusa uspoređuje sa stanjem muslimana u Bosni i Hercegovini, neophodno je uzimati konstantno pouke i poruke iz historije Andaluzije, naglašavajući pogubnost nejednake brige političke elite za vlastite interese i interese naroda, pogubnost zasnivanja vanjske politike na tuđoj humanitarnoj intervenciji, nespremnosti političke elite Granade da preuzme odgovornost za ključne odluke, te posebno naglašavati pogubnost razjedinjenosti muslimana i muslimanskih državica u Španiji, jer se prema podacima uglednih historičara i arabista Granada u 15. vijeku mogla odbraniti od vanjskih napada, ali ne i od unutrašnjih podjela.

Mašić Mehmed, prof.